Vidim da je
moj prethodni post izazvao određeno zanimanje i popriličan broj komentara.
Odogovor na neke komentare nadilazi formu usputne opaske i - s obzirom da je ovo moj blog - uzeo sam si slobodu da i današnji post posvetim ovoj temi.
Pa, krenimo redom:
Bugenvilija je uzroke neprihvatljivog ponašanja navijača pronašla u brojnim dotepencima koji su iz nekih područja došli u Zagreb. Klasičan je to motiv ruralizacije našeg lijepog grada i uništavanje njegovih lijepih običaja.
Na žalost, ne mogu se složiti.
Naime, ne mislim da su Zagrepčani mog vremena (ili ikojeg u stvari) bili neka razvijena civilizacija džentlmenskog cvijeća kojima se ne bi moglo dogoditi da uvrijede damu. A ne mislim niti da su ljudi rođeni u nekim područjima predodređeni da budu sirovine.
Kako je
Jimbo lijepo pokazao generalizacije su nezgodna stvar jer redovito dovode u neugodne situacije ili u nepreciznosti.
Ipak, ima nešto u Bugenvilijinoj opasci da nam je
i gradonačelnik na istom nivou - mada ja tu mislim na tip ponašanja a ne na porijeklo.
Jimbo se našao povrijeđen Bugenvilijinim komentarom posebno zato što se poklopio sa nedvnim
člankom Denisa Kuljiša. Sad, teško da bi me moglo povrijediti nešto što je napisao Denis Kuljiš - taj mi tip na jednu dobru napiše tri loše, neuvjerljive i pretjerane
Astrodrom nastavlja sa tezom o geografskoj specifičnosti i ovo naziva
hrvatskom stvarnosti, što je odmah pobila
etotako rekavši da su to vikali i Ceci u Srbiji, a i
xiola se nadovezala rekavši da
ne bi bolje prošla ni ovdje. Sigurno bi i tu bilo povika tipa 'get yer tits out!'
Mislim da smo s time razjasnili da ovo ponašanje nije specifično za hrvatske zabite krajeve, za Hrvatsku uopće, pa čak ni za Balkan ili istočnu Evropu.
Pomišljao sam da Xioli odgovorim da ovdje mediji ne bi o tome tako pisali, ali onda sam se sjetio brda žutih magazina koji se uovoj zemlji prodaju i sa daleko gorim ispadima i daleko gorim slikama i daleko gadnijim uzvicima.
Dakle i ovdje toga ima.
Pa što se ja bunim?
Bunim se zato što mislim da nije u redu.
Nije u redu u Londonu, nije u redu u Zagrebu. Prepuštanje životinjskim nagonima nije u redu bez obzira gdje se nalazili.Zeko zna pa je duhovito prokazao navijače kao hrpu
nedoje*** nesigurnih prištavaca zbunjenih pogleda koji
spavaju s njenim posterom.
Ovo mi se čini jednim prilično važnim momentom u cijeloj priči - radi se o
hrpi balavaca koji su jaki u gomili, a u sebi nesigurni i slabi.
Rosie nije ostavila link na svoj blog, ali je ostavila
link na reklamu za koju misli da je razlog zašto je
zahtijevana sisa.
Sličnu tezu u svojem komentaru provlače i
Mastermind i
Ponoćna strina - tezu da si je u osnovi
sama kriva.
Neću reći da je
žena ženi vuk, kako je to rekla Astrodrom, ali ću reći da upravo u toj tezi auto-krivnje vidim najveći problem.
Naime, vjerovatno ćemo se svi složiti da bi ovakvi urlici upućeni nekoj časnoj sestri bili osuđeni od svih čitatelja kao neprimjereni. No kad su upućeni Nikolini Pišek odjednom se stvari mijenjaju jer ona nije samo žena - ona je žena koja je svoju popularnost i sagradila na tome što se sviđa muškarcima i njena pojava izaziva muške uzdahe.
Ali, to je upravo ono o čemu i ja govorim.
Izazovna žena, seksipilna, "seks bomba" izaziva
uzdahe, izaziva
seksualnu želju i tako je to od pamtivijeka (i prije MM) , ali mi smo dužni ne dopuštati svojim nagonima da nas navode na mučenje drugih.
Naime, dotičnu se gospođicu Pišek pretpostavljam može vidjeti i u gradu, susresti u kafiću ili mimoići na špici. Smije li ju se pri tome
zgrabiti za spominjanu sisu? Da li bi se i takav potez mogao opravdati sa -
sama je to tražila? Da li bi i to bilo nešto što ide u paketu sa bivanjem "
seks-simbolčića"?
Ili da odemo sasvim u krajnost pa zamislimo situaciju u kojoj je neka od tih seksi djevojaka
silovana?
Sasvim sam siguran da bi malo tko imao hrabrosti reći - sama si je kriva.
Pa, gdje je ta linija koja određuje koje sve gadosti žena mora otrpjeti zato što je povjerovala da svojom ljepotom može graditi karijeru? Da li skandiranje navijača obavezno mora uhvatiti svaku starletu, manekenku, missicu, TV voditeljicu, glumicu, pjevačicu? Da li raspomamljeni mužjak treba stati samo na skandiranju? Sharon Stone je u glasovitoj sceni pokazala i sam epicentar svoje seksipilnosti - daje li to za pravo svakome tko je sretne da je zgrabi za međunožje?
Drugo važno pitanje je - što ćemo sa ženama koje nisu medijski razvikani seks simboli?
Mastermind je dobro uočila taj problem kad je rekla "
No što kada takve cure postave stereotip "normalnog" ponašanja s kojim se onda moraju nositi i djevojke koje se ne svojom voljom nađu u blizini tako dresiranih mužjaka?"
Ja bih pitao općenito - koji je to čin nakon kojeg žena postane sama kriva za ovakve izljeve primitivnosti?
Da li je žena koja se prošeta u minici, dekoltiranoj haljini ili nekoj drugoj izazovnoj odjeći, time dala pravo ostatku svijeta da joj se obraća sa "baci sisu"?
Jer, ako prihvatimo da si je Pišekica sama kriva - zašto ne bismo prihvatili da si je sama kriva i svaka žena koja nosi suknju iznad koljena, otkopčan gornji gumb na bluzi ili ne daj blože - dvodijelni kupaći kostim. I to da si je sama kriva za
bilo što što bi je moglo snaći. Ne vidim naime zašto bismo prestali opravdavati primitivce kad s riječi prijeđu na djela...
Tu dolazim do zaključka. Kako reče Mastermind -
Vjerujem da niti jednoj djevojci ne može biti ugodna takva situacija, vjerojatno se samo vješto pretvaraju da ne mare.I to je ono. Osuđujem svako ponašanje koje nekoga
nepotrebno dovodi u neugodnu situaciju. Ne radi se o (neo)puritanizmu i žao mi je da je to paor takvim doživio. Ja ne mislim da bi se ljudi trebali ustručavati bilo čega dokle god svojim činom ne nasrću na druge i ne škode im. Ali kad netko iživljava svoje frustracije na nekome drugom vrijeđajući i ponižavajući - protivim se tome i to nema veze sa puritanizmom. Žena je nastupila u reklami za pivo, slikala se za ovaj ili onaj časopis, pojavila se u ovoj ili onoj emisiji - pa to sve ne znači da je dala za pravo svakom masturbatoru da je isprešlata kad ju sretne ili da ju izvrijeđa kad je ne može doseći.
A vjerujem da bi i mediji morali na to tako gledati.
Ne zaboravimo da smo
MI mediji. Ne samo mi kao publika koja te medije kupuje i čita, nego i kao publika koja te medije preporučuje drugima, komentira ili reklamira, a pogotovo kao blogeri koji smo tim iskorakom prestali biti publika i postali i sami mediji.
I nije važno hoće li neki od onih Zekinih prištavih balavaca navratiti ovamo i otići probraćen, ali je, mislim, važno da mi koji ne mislimo da je njihovo ponašanje u redu iskažemo svoje gnušanje nad time.
Otprilike onako kako su to činili i naši susjedi, rođaci ili nepoznati odrasli na cesti kad bi
nas vidjeli da radimo svinjarije. Sa prijekorom i upozorenjem - ne sa slijeganjem ramenima i prebacivanjem odgovornosti na neke neodređene medije, odsutne roditelje, korumpiranu vladu ili pak -
na žrtve same.